- Autor: Kim Stanley Robinson
- 311 stranica
- Nakladnik: Zagrebačka naklada
-
Dostupno u knjižnicama
Autora knjige Ledeni hram neki od vas možda će bolje znati prisjećajući se popularnog serijala o Marsu. Crveni, Plavi i Zeleni Mars njegova su vrhunska trilogija o nama najintrigantnijem crvenoobraznom planetu u, hmm, neposrednoj blizini? Mars i ovdje igra važnu ulogu. U većini knjige spoznajemo ga kao mjesto radnje, ključnu poveznicu među likovima i temelj političko-povijesne borbe koja nam pomalo obeshrabrujuće prokazuje ljudske tendencije nijansiranja narativa, pa zatim samoizabrano slijepilo na ostatak njegova kolorita.
Međutim, povucimo malo kočnicu uz važnu napomenu!
Naime, pogledate li recenzije za ovu Robinsonovu knjigu oko će vam brzo uloviti prilično oprečne stavove. Ljudi su, s jedne strane, čitateljski oduševljeni literarnim eksperimentom autora, ali jednako lako vide Icehenge, odnosno – Ledeni Hram – kao njegov uvjerljiv zalazak u svijet promašaja! Možda zato što ih je, kao i mene, privukla kratka pozivnica na poleđini knjige. Tih par rečenica najavljuje misterij. Icehenge. Ledeni hram. Čudna, ledena tvorevina na dalekom Plutonu nepoznatog porijekla, graditelja i značenja. Istraživanje počinje!
Što je na Zemlji Stonehenge, na Plutonu je…jel’…
Svemirski Indiana Jones?
Takav uvod uistinu ostavlja mnogo slobodnog prostora interpretaciji fabule, ali nije teško očekivati svemirski uprizoren nastavak Indiana Jones pustolovine u astronautskim kombinezonima. Aliens – veli onaj kuštravi tip kojem su svemu, od piramide do susjedove vikendice, arhitekti bili Kardasijanci. Očekujemo li ih? Mali zeleni, ili oni repati, ljigavi “osmi putnici”, udaljena civilizacija slična nama? Klingonci i Vulkanci? I što je taj hram onda? Sprava sudnjeg dana ili veliki kalendar?
Toliko pitanja odmah se postavlja i mnogi od nas očekuju brz, ali spretno napisan, žanrovski početak okupljanja heterogene družine stručnjaka/avanturista koju podjednako muči odgonetanje ledenog misterija i kohezija unutar razvoja vlastite hijerarhije.
“Što najjače osjećamo, toga se najbolje sjećamo. Što je slaba veza.”
E sad, znate da ja ovdje pišem “otprilike svašta”, ali “specifično ništa”, jer vam ne želim upropastiti užitak spoznaje pri čitanju, već vas pozvati na vlastoručno okretanje stranica ovdje predstavljenog štiva. Međutim, moram reći – ništa od gore napisanih pretpostavki o radnji nije ispalo točno. Tko očekuje klasični avanturizam upogonjen osobitostima žanra znanstvene fantastike ovdje se bome nasukao na intelektualni eksperiment gdjekad prožet notama naturalizma i egzistencijalizma; što nužno označava plodno tlo za poigravanje nihilizmom kao prisutnom, no ovdje namjerno neistraženom konačnosti.
Uz natruhe poezije, svemir se istražuje drugačije.
Tri priče u vremenu
Ledeni hram svoju priču predstavlja kroz tri vremenski udaljene, ali povezane priče. Neočekivana revolucionarka, akademik izmučene duše i konačno njegov udaljeni nasljednik, idejni kontrapart. Od političke revolucije na Marsu, do sustava za održavanje života na planiranom svemirskom brodu, preko neobaveznog seksa u parnim kupeljima, sve do ključnog pitanja – tko je izgradio Icehenge i što nam on može reći o – našoj revoluciji? Našoj povijesti i različitim teorijama vezanim uz nju.
Zašto je to uopće bitno? Jer znastvena fantastika ove knjige predstavlja čitatelju zanimljiv problem. Koliko je ljudsko pamćenje, koliko su naše uspomene, dojmovi i mišljenja – stvarni? Ok, imate neki svoj odgovor, ali u produžetku tog pitanja stoji – ako ljudi žive stotinama godina!
Pamtimo li precizno svoj četvrti rođendan kada doživimo četrdesetu? Što bi dakle mogli očekivati od tinejdžerskih uspomena u kasnijim dvjestotim godinama života? Naša perspektiva, pa i čitava narativna povijest koju istim zahvaćamo – kako se postaviti glede svega toga? Tko je u pravu? Golemi sustav, ili pobunjeni revolucionari? Što se među njima dogodilo? Nešto ili ništa? Stradanja? Broj žrtava? Što nam Icehenge na Plutonu može o svemu tome kazati?
Što je onda točno Ledeni hram?
Kroz detaljima prožete stranice, refleksivno nabijene redove i kompaktne jezične bravure Kim Stanley Robinson istražuje sve od navedenog. Pomalo sumorna, počesto teška istraživačka nit obojana političkim neslaganjima, ukrašena povijesnim nesuglasicama, odabrana je za vodilju romana.
Svemirski Indiana Jones? Ne baš. Zapravo – nikako!
Alien i predator? Još manje! Marx? Spominje se, da.
Možda dodatna nijansa grimizne za crveni planet?
Kroz tri lika upoznajemo tri gledišta na povijest.
U tri priče promatramo međuodnos politike i vremena.
Preko tri radnje pokušavamo pronaći odgovor na jedno pitanje – tko je izgradio Icehenge?
Kraj? Odgovor?
Neki će reći vrlo prikladan, drugi ga nazvati propuštenom prilikom ili izgubljenim vremenom.
Ledeni hram nije bio ono što sam očekivao od njegova uvodnog izlaganja. Rijetko napet, ali svejedno intrigantan, neće ni kod vas “posvrbiti svrab” za pustolovinom ili istraživačkom avanturom. Trebalo mi je pola knjige da se konačno sporazumno razvedem od tih ideja i želja, pa prepustim umnom traganju na kakvo nisam planirao ići. Čitao sam nezadovoljno, pročitao zadovoljno.
Tko zna, možda ću drugačije misliti za tristo godina…
Knjigu možete pronaći u antikvarijatima, na različitim oglasnicima i u knjižnicama.
