Ljetni mjeseci nam nekako svima dođu kao vrijeme za odmaranje, opuštanje i uživanje, što često znači čitanje dobrih knjiga i stavljanje mozga na pašu. Evo pet naslova koji će vam ovo ljeto učiniti još ugodnijim i zabavnijim.
1. Plameni inkvizitori, Marija Jurić Zagorka
-
1238 stranica
-
Nakladnik: EPH Media
Sramila bih se same sebe da ne preporučim barem jednu Zagorkinu knjigu. Pa eto, preporučam onu koja je meni najdraža. Radnja je smještena u 13. stoljeće, dijelom u Hrvatskoj, a dijelom u Mađarskoj, na plemićkim i kraljevskim dvorovima. Na sve strane ima mačeva, vitezova i djeva u nevolji. Posebna čar Zagorkina pisanja je u tome što, iako su njeni ženski likovi sampouzdani i hrabri, radnja cijelog romana se ne bazira na ženskoj emancipaciji i borbi protiv sustava. Dorja i Tajana će lako izaći na kraj sa spletkama i urotama dvora, no prvenstveno su napisane kao dame. Istini na volju, one koje će se preodjenuti u muškarce kada im to odgovara, ali ipak dame.Povijesni događaji i ljubavne priče predivno su isprepletene. Naglasak na detalje i povijesnu točnost je ogroman, do te mjere da niste sigurni je li Zagorka samo (doduše, nešto ljepše) prepisala sve te događaje iz nekog povijesnog priručnika. Uvijek sam bila žalosna kada bi shvatila koliko malo je ta vrhunska spisateljica bila cijenjena u svoje vrijeme, ali i kasnije (ako je suditi prema udžbenicima hrvatskog jezika), unatoč tome što je napisala vjerojatno najljepša djela lijepe književnosti u Hrvatskoj do danas.
“Sve je iščezlo iz njegova osjećaja, samo je ostalo ono što ga veže s njome. Sav svijet nekud je nestao, samo je ona živa. Sve mu je mračno, samo njezine oči svijetle. Sve je crno, samo njezino lice je bijelo. Svi su zanijemjeli, samo njezin glas romoni oko njega, po dvorcu, kao žubor potočića niz brdo guste šume…”
2. Medvjed i slavuj, Katherine Arden
Prvi dio trilogije
Zimska noć, knjiga
Medvjed i slavuj knjiga je koja me oduševila do te mjere da sam ju pročitala dvaput – prvo na engleskom, pa onda na hrvatskom. Slično kao i
Plameni inkvizitori, radnja se odvija u srednjem vijeku, u Rusiji 14. stoljeća, u divljini koja je okovana snijegom većinu godine. Vasja Petrovna tamo odrasta okružena bajkama, drugujući sa bićima iz legendi. Međutim, Vasjino lagodno djetinjstvo brzo prestaje s dolaskom njene pomajke Ane i popa Konstantina koji nastoje dotadašnje običaje zamijeniti kršćanskom vjerom. No, s prestankom brige o domaćim duhovima, u divljini se budi strašno zlo koje pošto-poto želi Vasju.
Medvjed i slavuj je jedna uistinu posebna knjiga nastala pažljivim ispreplitanjem stvarnih događaja, dvovjerja i ruskih skaski u čarobnu cjelinu. Nije mi bilo teško zamisliti se kako lutam po tundri (što je posebno zgodno po ovoj vrućini) niti Vasju kako sa Solovejem bježi u suton, praćena mrazom i duhom zime.
“Otišla bih u ralje samog pakla, ako je to put koji sam sama izabrala. Radije bih sutra skončala u gvozdu nego proživjela stotinu godina životom koji mi je namijenjen.”
3. Crveni ustanak, Pierce Brown
Kad sam prvi put pročitala radnju romana
Crveni ustanak, bila sam skeptična do bola. Jer sam bila isto tako skeptična prema znanstvenoj fantastici uopće. Moje duboko ukorijenjeno nepovjerenje ipak je bilo slomljeno kad sam pročitala prvi dio serijala o Darrowu, članu kaste Crvenih na Marsu u dalekoj, dalekoj budućnosti i njegovoj borbi za slobodom.Zanimljiva radnja, kvalitetno napisani likovi, igranje s idejom genetskog inženjeringa kod ljudi i ta vječna ideja borbe za slobodom su pridonijeli tome da se ovaj roman nađe na mom popisu top pet knjiga za ovo ljeto. Darrow je lik s kojim je lako suosjećati i kojeg je jednostavno razumjeti. Unatoč tome što provodi vrijeme kao svemirski borac za slobodu. Moglo bi se reći, pogotovo s obzirom da je Crveni, kao intergalaktički partizan.
“Čovjeka ne može osloboditi ista nepravda koja ga zarobljava.”
4. Prelude to Foundation, Isaac Asimov
Iako samo još jedan znanstveno fantastični roman na mojoj listi,
Preludij u Fondaciju je definitivno klasik. Asimov je science fictionu ono što je Tolkien fantasyju – laički rečeno, tata mata. Neću vas slagati pa reći da je ovo najlakše ljetno štivo kojeg bi se mogli prihvatiti. No, definitivno će biti najmaštovitije. Jedna od onih knjiga nakon koje se osjećate zrelima za Nobela.Zašto?Pa, radnja se vrti oko Harija Seldona koji, kad bi se moga rodit’ na bilo kojem mistu, opet bi bira biti matematičar. I to poprilično uspješan, sudeći po tome što je pozvan pred cara Cleona I. Ni više ni manje nego kako bi mu govorio o mogućnosti korištenja psihohistorije. To jest, matematičke teorije s kojom bi bilo moguće predviđati budućnost. Kad sam tek pročitala sažetak, prva stvar koja mi je prošla kroz glavu u tom trenutku bila je: netko se ovoga trebao sjetiti. Druga je bila: a ja se mučim s pisanjem recenzija.Čisto da vas utješim, nema naprednih matematičkih formula u romanu, a sve znanstvene stvari su jednostavno i pitko razjašnjene. Međutim…međutim, priča je tako maestralno razrađena. Sve je toliko dobro ukomponirano jedno s drugim da je jasno zašto je Asimov dobio pozamašnu kolekciju nagrada i, ni više ni manje nego četrnaest počasnih doktorata.
“Kada bi sva ljudska bića razumjela povijest, možda bi prestali raditi iste glupe greške svaki put iznova.”
5. Šest vrana, Leigh Bardugo
Leigh Bardugo još je jedna od onih autora koji ne razočaraju. Duologija (doduše, sudeći po Goodreadsu, trilogija)
Šest vrana po meni je odličan spoj Olivera Twista i Oceanovih 13, ali u fantasy settingu. Nema tu čarobnjaka u onom klasičnom smislu riječi, ni vilenjaka ili patuljaka. Ali u Grishaversu je svašta moguće – pa tako i epska pljačka za basnoslovne količine novaca.Osobno sam od malih nogu voljela akcijske filmove o nemogućim pljačkama i razno-razne zaplete koji uz to idu, pa tako ni Šest vrana nije razočaralo. Moralno siva (tamno, tamno siva) družina predvođena Kazom Brekkerom osvojit će vas kroz prvih par stranica, od prljavih ulica Ketterdama do ledene Fjerde i natrag. Grishaverse je maštovito osmišljen, interakcije među likovima su humoristične, a Kaz Brekker je vjerojatno najsimpatičniji zli genije još od Grua.
“Za žene nije prirodno da se bore.”
“Nije prirodno ni da netko bude glup koliko je visok, pa evo te ipak preda mnom.”
Prvi dio trilogije Zimska noć, knjiga Medvjed i slavuj knjiga je koja me oduševila do te mjere da sam ju pročitala dvaput – prvo na engleskom, pa onda na hrvatskom. Slično kao i Plameni inkvizitori, radnja se odvija u srednjem vijeku, u Rusiji 14. stoljeća, u divljini koja je okovana snijegom većinu godine. Vasja Petrovna tamo odrasta okružena bajkama, drugujući sa bićima iz legendi. Međutim, Vasjino lagodno djetinjstvo brzo prestaje s dolaskom njene pomajke Ane i popa Konstantina koji nastoje dotadašnje običaje zamijeniti kršćanskom vjerom. No, s prestankom brige o domaćim duhovima, u divljini se budi strašno zlo koje pošto-poto želi Vasju.Medvjed i slavuj je jedna uistinu posebna knjiga nastala pažljivim ispreplitanjem stvarnih događaja, dvovjerja i ruskih skaski u čarobnu cjelinu. Nije mi bilo teško zamisliti se kako lutam po tundri (što je posebno zgodno po ovoj vrućini) niti Vasju kako sa Solovejem bježi u suton, praćena mrazom i duhom zime.
Kad sam prvi put pročitala radnju romana Crveni ustanak, bila sam skeptična do bola. Jer sam bila isto tako skeptična prema znanstvenoj fantastici uopće. Moje duboko ukorijenjeno nepovjerenje ipak je bilo slomljeno kad sam pročitala prvi dio serijala o Darrowu, članu kaste Crvenih na Marsu u dalekoj, dalekoj budućnosti i njegovoj borbi za slobodom.Zanimljiva radnja, kvalitetno napisani likovi, igranje s idejom genetskog inženjeringa kod ljudi i ta vječna ideja borbe za slobodom su pridonijeli tome da se ovaj roman nađe na mom popisu top pet knjiga za ovo ljeto. Darrow je lik s kojim je lako suosjećati i kojeg je jednostavno razumjeti. Unatoč tome što provodi vrijeme kao svemirski borac za slobodu. Moglo bi se reći, pogotovo s obzirom da je Crveni, kao intergalaktički partizan.
Iako samo još jedan znanstveno fantastični roman na mojoj listi, Preludij u Fondaciju je definitivno klasik. Asimov je science fictionu ono što je Tolkien fantasyju – laički rečeno, tata mata. Neću vas slagati pa reći da je ovo najlakše ljetno štivo kojeg bi se mogli prihvatiti. No, definitivno će biti najmaštovitije. Jedna od onih knjiga nakon koje se osjećate zrelima za Nobela.Zašto?Pa, radnja se vrti oko Harija Seldona koji, kad bi se moga rodit’ na bilo kojem mistu, opet bi bira biti matematičar. I to poprilično uspješan, sudeći po tome što je pozvan pred cara Cleona I. Ni više ni manje nego kako bi mu govorio o mogućnosti korištenja psihohistorije. To jest, matematičke teorije s kojom bi bilo moguće predviđati budućnost. Kad sam tek pročitala sažetak, prva stvar koja mi je prošla kroz glavu u tom trenutku bila je: netko se ovoga trebao sjetiti. Druga je bila: a ja se mučim s pisanjem recenzija.Čisto da vas utješim, nema naprednih matematičkih formula u romanu, a sve znanstvene stvari su jednostavno i pitko razjašnjene. Međutim…međutim, priča je tako maestralno razrađena. Sve je toliko dobro ukomponirano jedno s drugim da je jasno zašto je Asimov dobio pozamašnu kolekciju nagrada i, ni više ni manje nego četrnaest počasnih doktorata.
Leigh Bardugo još je jedna od onih autora koji ne razočaraju. Duologija (doduše, sudeći po Goodreadsu, trilogija) Šest vrana po meni je odličan spoj Olivera Twista i Oceanovih 13, ali u fantasy settingu. Nema tu čarobnjaka u onom klasičnom smislu riječi, ni vilenjaka ili patuljaka. Ali u Grishaversu je svašta moguće – pa tako i epska pljačka za basnoslovne količine novaca.Osobno sam od malih nogu voljela akcijske filmove o nemogućim pljačkama i razno-razne zaplete koji uz to idu, pa tako ni Šest vrana nije razočaralo. Moralno siva (tamno, tamno siva) družina predvođena Kazom Brekkerom osvojit će vas kroz prvih par stranica, od prljavih ulica Ketterdama do ledene Fjerde i natrag. Grishaverse je maštovito osmišljen, interakcije među likovima su humoristične, a Kaz Brekker je vjerojatno najsimpatičniji zli genije još od Grua.
